STRANE
Od kada pišete i kako ste počeli pisati?
STOJIĆ
Odvajkada. Još od osnovne škole imao sam sklonost rimovanju, koje sam naslijedio od svoje majke. Njen brat, moj ujak, bio je jedan od prvih obrazovanih pisaca u mom zavičaju. Zbog toga sam izabrao studij književnosti i objavljivao sam neprestano, evo već četiri desetljeća.
STRANE
Kako izgleda vaš proces pisanja?
STOJIĆ
Ne pišem svaki dan, niti puno čitam suvremenu literaturu koja nastaje u ogromnim količinama. Pjesma je ekstrakt, miris, koji nastaje dugo i komplicirano i čuva se u malim kristalnim bočicama.
STRANE
Dajete li u vašem radu prednost formi ili sadržaju?
STOJIĆ
Poezija je forma. Svi imaju domovinu ljubav i grob, upozoravao je Benn, a sve ostalo pitanje je sintakse. Poezija je akt mašte, ali i izraz emocije, jezične igre, ritam i muzika. Forma.
STRANE
Da li autor bira temu ili tema autora?
STOJIĆ
Pitanje je skolastičko, kao ono što je starije kokoška ili jaje. Poezija je zbir doživljenog, upamćenog, pročitanog. Poetske teme i reme opsjedaju nas svakodnevno, ali tu je i neprestana borba s materijalom. Iskustva su različita, ali i uporediva; ista, ali u nijansama različita.
STRANE
Kako gledate na odnos proze i poezije, i da li jednu od te dvije forme smatrate zahtjevnijom?
STOJIĆ
Poezija je komprimirana proza, kaže Ferlighetti, trenutak kad se uranij jezika dovede do stanja u kome počinje zračenje. S tom razlikom što je poetsko zračenje ljekovito. Poezija je svakako zahtjevnija i teže ju je pisati, jer zahtijeva više koncentracije i majstorstva. Proza je Neretva, a poezija njezin uhvaćeni šumor i sjaj.
STRANE
Koliko je za vas generalno važna poezija i kako vidite poziciju poezije u savremenom društvu?
STOJIĆ
Meni je poezija jedna od najznačajnijih stvari u životu, ali većini ljudi nije. Pjesma nije demokratski produkt, ona je dostupna malom broju odabranih. Veći dio čovječanstva nikad nije pročitao nikakvu knjigu. Nikad nisam kukao o lošem položaju pjesnika, živio sam od drugih stvari.
STRANE
Koliko je za autora važna književna tradicija kojoj pripada?
STOJIĆ
Tradicija je pripadanje jeziku, tradicija su gatke i uspavanke koje nam je pjevala majka u djetinjstvu, knjige koje smo čitali od najranijeg djetinjstva i tokom školovanja. Ali, tradicija za suvremenog pisca je i ona nepregledna borhesovska biblioteka, pjesma koja se čita da bi bila napisana.
STRANE
Mislite li na vaše čitaoce dok pišete?
STOJIĆ
Ne. Ima pisaca koji, dok pišu, misle na kritičare. Svaka pjesma je novi izazov, nova jezična avantura i meni je najvažniji onaj osjećaj koji pjesma izaziva u meni kad bude završena. Ako mene taj osjećaj grije danima, uvjeren sam da će naći rezonancu i u nekoj nepoznatoj i meni dalekoj osobi.
STRANE
Kako stoje stvari sa književnim prevođenjem u regiji?
STOJIĆ
Nemam cjelovit uvid u prevodilaštvo, zbog pokidanih veza. Međutim, prevodilaštvo je za mene umjetnost, jer zahvaljujući prijevodima mi upoznajemo svjetsku književnost. Moja kći Hana je književni prevoditelj i ja se ponosim time. Tko bi od nas upoznao Homera, da nije kongenijalnog prijevoda Tome Maretića? Ali, naše malo tržište knjige determinirano je komercijalom. Mi nemamo još prijevoda Stefana Georgea, ali imamo sva ponovljena izdanja Paula Coelha. Velika umjetnost je rijetko kad postajala uspješan tržišni proizvod.
STRANE
Kako gledate na žensko pismo, žensku književnost u regiji?
STOJIĆ
Teško je književnost dijeliti prema spolu. Moje je pjesme nedavno jedna ugledna pjesnikinja i kritičarka nazvala ženskim pismom, što sam shvatio kao veliki kompliment. Žene pjevaju o ljubavi, ali i muškarci pjevaju o ljubavi. Svaka velika pjesma je ljubavna pjesma. Poezija koju danas pišu žene u našoj zemlji spada u vrhunce suvremene književnosti.
STRANE
Šta je, ili šta bi trebala biti, angažovana književnost?
STOJIĆ
Ona u kojoj ima traga o vremenu u kome je nastala.
STRANE
Vjerujete li u nadahnuće?
STOJIĆ
Inspiracija je romantičarska kategorija. Ne postoje muze ni nadahnuća, ali postoji trenutak u šetnji, ili na kakvu vidikovcu, u kome se uhvati jedan stih, jedan jezični obrt i on postaje nukleus, oko koga se danima, pa i mjesecima, obrazuje “tijelo“ pjesme.
STRANE
Ko su vam uzori?
STOJIĆ
Uh, teško pitanje. Brzi odgovor bez premišljanja: Šimić, Propovjednik, Milosz i Benn. To su knjige koje stalno držim na svom noćnom ormariću.
STRANE
Šta trenutno čitate?
STOJIĆ
Čudesne “romane glasova” Svetlane Aleksijevič. Životna literatura koja udara u sljepoočnice.
