STRANE
Kada si počela pisati?
KALAMUJIĆ
Sa željom da nešto napravim od toga, pred kraj studija. Prije nekih deset godina.
STRANE
Pišeš li poeziju? U odnosu poezije i proze koju formu smatraš zahtjevnijom?
KALAMUJIĆ
Ne pišem poeziju, ali mi je ona često inspiracija. Recimo, nedavno sam napisala priču koja je nastala zahvaljujući pjesmama “Nina Simone” Meše Begića i “Dan kad je pao prvi crijep” Adise Bašić. Inaće se baš ne upuštam u sudove o tome šta je lakše, a šta teže, ali da, poeziju smatram veoma zahtjevnom formom.
STRANE
Do sada si izdala zbirku kratkih priča Anatomija osmijeha, koja je dobila nagradu Zoro za 2010. godinu. Na čemu trenutno radiš?
KALAMUJIĆ
Trenutno radim dosta toga. Ako bih nešto već mogla najaviti onda je to nova zbirka priča “Povratak među zvijezde”. Ne zavisi samo od mene, ali se nadam da će biti objavljena nekad na jesen.
STRANE
Ako bi uporedila te dvije zbirke, šta bi bila osnovna razlika među njima?
KALAMUJIĆ
Pa nadam se da s obzirom na vremenski razmak među njima, postoji i neko sazrijevanje i napredak. Danas, znam da “Anatomija osmijeha” ima dosta početničkih grešaka. Nadam se da ću to izbjeći sa drugom zbirkom.
STRANE
Da li postoje neke teme kojima se uvijek vraćaš?, motivi koji su ti bliži od drugih?
KALAMUJIĆ
Postoje. Moje sveto trojstvo su: seksualnost, ludilo, smrt.
STRANE
Da li je priča ikada završena?
KALAMUJIĆ
Moje nisu. U to sam sigurna, kad god ih ponovo čitam. Uvijek se otvaraju ti prostori za dorade i ispravke. Ali to ne znači da bi svaka promjena priču učinila boljom. Ono što ja pokušavam naučiti jest u kojoj fazi nedovršenosti trebam stati.
STRANE
Odnos fikcije i fakcije? Gunter Grass, recimo, ne vjeruje u postojanje te granice.
KALAMUJIĆ
Ja mislim da svaka osoba gradi svoje mjesto u svijetu putem vlastitog poimanja fikcije i fakcije. Meni je to temeljno određenje. U mom slučaju ja svoju “fakciju” mogu izraziti samo putem “fikcije” i obrnuto.
STRANE
Žene u bosanskohercegovačkoj književnosti?
KALAMUJIĆ
Ne znam Šta bih sad tu mogla reći a da već nije opaženo. Spisateljice u BiH, u bivšoj Jugoslaviji … Sve me to poprilično zaokupljuje, pokušavam istražiti i život i djela mnogih, više ili manje, poznatih autorica. To prije svega meni treba kako bih sebi objasnila neke stvari. A gdje će me to na kraju dovesti, za sad još ne znam.
STRANE
Kako stoje stvari sa LGBT i Queer književnošću u regiji, i u smislu produkcije i u smislu recepcije?
KALAMUJIĆ
Svaka književnost ima svoju publiku, pa i queer književnost. Pratim ko, šta i kako piše queer. Meni je posebno važno i pitanje queer književnosti za vrijeme SFRJ. Iako se na prvu čini da je tada nije ni bilo, kad se malo zarovite u sve što se pisalo, iznenadite se šta se sve pronađe.
STRANE
Znam da se zanimaš i za sevdah i da radiš istraživanja o tom muzičkom žanru. Reci nam nešto o tome?
KALAMUJIĆ
Kada je u pitanju sevdah ja sam se zapravo u jednom trenutku pridružila istraživanjima koje već dugo godina radi Damir Imamović. U tom procesu baš dosta učim, i to ne samo o muzici, nego i o cijelom kontekstu u kojem je ta muzika nastajala. To onda naravno bitno utiče i na to kako vidiš vrijeme i mjesto u kojem živiš. Vrlo je uzbudljivo.
STRANE
Kako gledaš na stanje u izdavaštvu u našoj državi, te državama regije?
KALAMUJIĆ
Ako ti kažem da ipak postoje neki svijetli primjeri, jasno je šta mislim o izdavaštvu kod nas (mislim i na cijelu regiju). Ali stvarno ima i pojedinaca koje prije svega pokreće ljubav prema onom što rade, pa tek onda korist. Meni je inaće hobi da visim na internet stranicama raznoraznih izdavaća i tražim nove naslove. Često sam na stranicama Frakture, Šarenog dućana, Booke, Red Boxa, Rendea … Ustvari, ako nastavim nabrajati neću brzo završiti. 🙂
STRANE
Treba li književnost biti angažovana? Da li je ona uvijek angažovana na neki način u odnosu na trenutak u kojem nastaje?
KALAMUJIĆ
Ja ne znam da postoji umjetnost koja nije angažovana.
STRANE
Kojim piscima se uvijek vraćaš?
KALAMUJIĆ
Moja je osobina da se stalno vraćam. Bojim se da bih i ovdje mogla podugo nabrajati. Ali recimo, evo nekih imena kojima se uvijek vraćam: Virginia Wolf , Agota Kristof, Sarah Kane, Pat Califia, Elizabeth Bishop, Franz Kafka, Truman Capote, Julio Cortazar, Guy de Maupassant, Allan Poe, …
STRANE
Ako bi izdvojila samo jednu knjigu koju bi voljela da si je ti napisala, koja bi to knjiga bila?
KALAMUJIĆ
Kad sam jednom ušla više nikada nisam mogla napustiti Kafkin svijet. Ako bi to moralo biti jedno djelo, bio bi to Kafkin Preobražaj.
