KADA NEKO OD NAS ODE
Davidu Albahariju
Kada neko od nas ode
naljuti se soba
predmeti se po prvi put
pomere iz prašine
Kada neko od nas ode
ljudi u čitanci požele
dobrodošlicu
i već spremaju poglavlja
za naše neuspele
pesme
Kada neko od nas ode
živi pomisle
bog je baš bio surov
a samo miriše pokošena
trava
i grabulje nalaze
svoj posao
PRIJATELJU PUTNIKU
Dušanu Mihajloviću
Pre ulaska u raj
ili pakao
sa sobom ponesi torbu punu
vere
ako uspešno pređeš
granicu
ako te ne budu dirali
debeli carinici
primerke deli ljudima
neka iz tvoje torbe ispada
muzika
besmrtnosti
Iz ciklusa „6 živih pesnika“ (Javna grobnica)