• O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Indeks autora
Strane - portal za književnost i kulturu portal za književnost i kulturu
  • poezija
  • proza
  • esej/kritika
  • razgovori
  • itd
poezija

Nikola Đurica: Noćne životinje (izbor)

Autor/ica: Nikola Đurica
nikola đuricanoćne životinjepoezijappm enklava
Objavljeno: 30.10.2020

 

Stubovi sveta

Novembar
bandere umesto svetlosti
zaokružuje hladnoća

u ulici
čije ime stoji u mojoj ličnoj karti
stvari su poprimile oblike i boje
koje čude druge zatvorenike

zovem ih povremeno
da mi skrenu pažnju
da žuti pas priča
da onaj starac ima trafiku za prijatelja
da kiša ovde bombarduje
da je ćutanje teško.

Videti tuđim očima kola i ograde
znači prisustvovati
ponovnom rođenju sveta
potpisati nerazumljive papire

zato kad autobusi skrenu desno
posle brega reklama
kliznu u moju ulicu
kao zle reči u srce
kada taksiji izbegnu
lokalne tipove i ivičnjake
kada ptice zaborave jug
i padnu mrtve sa grana
kao nema, najtužnija kiša

u talasima, poput idiota
u sebe ulivam alkohol
iz njega govorim

dobro je znati
još je bolje videti.

 

Jesenje igre

Brzo je došla
i sela

neke sitnice
u torbi
i na vlažnoj klupi

gledao sam
u bojažljivo sunce
pa u nju

bila je nečim sputana
dogorevala je cigareta
i sa njom strpljenje

gusta buka oko nas
umirena okršajem
koji se neće dogoditi.

Ustala je
bio sam nalik stubu

kazala nešto
tiho, nervozno
kao da nije ovde

ostao je zrak
na mokroj klupi
kasnila je negde

u zemlju
bez ljudi, valjda.

 

Bilo je, zapravo, lepo

Sačekala me je
u crno-beloj haljini

pričali smo
smejali se

prošli između radnji
sa ružičastim haljinama

prošli kroz dim i glasove
dece koja su se klackala

odvela me je iza trafika
jeli smo pljeskavice

onda je tresnula
nismo jedno za drugo

deca su bila tu
slušala su nas

bilo je lepo zapravo:
njena haljina
crna i bela

njen pogled na nas
isti takav.

 

Čovek s problemima

Radim stvari koje ne bi trebalo
a ono što moram ne smem.

Kada mi dojadi da mislim o tome
izađem i cepam drva.

Vlažna zemlja
kiša pada zajedno sa sekirom.

Dvorište odjekuje
ptice odgovaraju tišinom.

 

Nema gužve na mostu

Šta god da se desilo
sneg će utišati
a vetrovi odneti

slušaj njihovu pesmu
bliža je srcu
nego što misliš

ne želim
biti jedno
sa mnogima

ali večeras
svetlost zgrada
svetla u vazduhu
sitno treperenje

zima je
i sneg pada,
smiri se

šta god da se desi
sa tobom
sa svetom

mirno
predaj se u borbi
bez krvi
i nadmetanja.

 

Nikola Đurica, “Noćne životinje”, PPM Enklava, 2020.

Knjigu možete kupiti na: Knjižararoman

 

 

podijeli ovaj tekst

od istog autora/ice:

© strane.ba, 2018.

design:  mela    coding:  Haris Hadžić