• O nama
  • Kontakt
  • Impressum
  • Indeks autora
Strane - portal za književnost i kulturu portal za književnost i kulturu
  • poezija
  • proza
  • esej/kritika
  • razgovori
  • itd
razgovori

Književni leksikon: Bekim Sejranović

Autor/ica: Književni leksikon
bekim sejranovicknjizevni leksikon
Objavljeno: 15.03.2016

 

STRANE

Od kada pišete i kako ste počeli pisati?

 

SEJRANOVIĆ

Tamo negdje od 14 godina. A za ozbiljno, negdje u 18. godini sam počeo pisati pjesme i kratke priče. Prvu knjigu objavio sam u tridesetoj.

 

STRANE

Kako izgleda vaš proces pisanja?

 

SEJRANOVIĆ

Najprije vas neke teme opsjedaju godinama. Zatim ih počnete zapisivati, ideja dobiva oblik. A kad krene pisanje, dizanje rano ujutro, kafa, i pisanje dok ide, obično do 13 – 14 popodne, 3 – 7 stranica dnevno. Kad ide-ide, kad ne ide idem prošetat. Ne sjedim i buljim u ekran dulje od trideset sekundi. Tada se dižem i idem zapalit cigaretu ili prošetat.

 

STRANE

Dajete li u vašem radu prednost formi ili sadržaju?

 

SEJRANOVIĆ

Forma je sadržaj, kaže Školovski, ruski teoretičar. Ako želite pisati o haotičnom životu, forma treba biti haotična. Dakle zavisi šta pišeš.

 

STRANE

Da li autor bira temu ili tema autora?

 

SEJRANOVIĆ

Ovo drugo, tema bira autora. Ne možeš pisati dobro o stvarima koje te ne opsjedaju, koje ne poznaješ.

 

STRANE

Kako gledate na odnos proze i poezije, i da li jednu od te dvije forme smatrate zahtjevnijom?

 

SEJRANOVIĆ

Pa poezija je neposredna, to su osjećaji i lirske slike. Kratke priče su jako zahtjevne. A roman objedinjuje sve to, i poeziju i kratku prozu i dramu. Roman mora biti sveobuhvatan i višeslojan, sadržavati različite stilove, više tehnika, epizoda. Više čitam prozu.

 

STRANE

Koliko je za vas generalno važna poezija i kako vidite poziciju poezije u savremenom društvu?

 

SEJRANOVIĆ

Na žalost, poezija se čita sve manje. No, ja sam poeziju pronalazio i u rock muzici,  hip-hopu, elektronici… itd…

 

STRANE

Koliko je za autora važna književna tradicija kojoj pripada?

 

SEJRANOVIĆ

Ovisi što pod tim mislite. Tradicija u formalnom ili stilskom smislu, ili nekom nacionalnom. Mislim da formalno pripadam toj nekoj „kvazi-autobiografskoj“  prozi, pisanoj u prvom licu jednine, tipa  Dostojevski, Twain, Hamsun, Miller, Bukowski, Hamingway… Stilski sam dosta preuzeo od usmenog pripovijedanja koje je uobičajeno za naše krajeve, posebice područje BiH. Tu se naslanjam na Andrića koji je činio slično.

 

STRANE

Mislite li na vaše čitaoce dok pišete?

 

SEJRANOVIĆ

Pa, iskreno rijetko. Živim u knjizi  junacima, poslije je teško izaći iz toga. Ali svaka knjiga pola pripada čitatelju. Kao što treba dobar pisac za dobru knjigu, potreban je i dobar čitatelj. Drugim riječima džaba ti remek djelo, ako ga niko ne konta.

 

STRANE

Kako stoje stvari sa književnim prevođenjem u regiji?

 

SEJRANOVIĆ

Nisam siguran na što mislite, da li treba prevoditi s bosanskog na hrvatski ili s hrvatskog na srpski? Nipošto. Meni je to jedan jezik, koji ima nekoliko standarda i naziva, ali lingvistički gledano to je jedan jezik. Možda će biti drugačije u budućnosti, ali ja sam stara „jugo“ škola kad se tiče jezika.  Moji tekstovi i knjige izlaze i Hrvatskoj i u Srbiji i u BiH, i samo su korice različite, sve ostalo, do zareza je isto. Preveli su moje knjige na makedonski i slovenski, volio bih i na albanski pa da mogu reći da sam pokrio cijelu bivšu Jugu.

 

STRANE

Kako gledate na žensko pismo, žensku književnost u regiji?

 

SEJRANOVIĆ

Ne dijelim književnost po spolu, ali isto tako tačno je da čitam više muških autora nego ženskih. Zašto? Dobro pitanje. Ima mnogo ženskih autora koji su jako dobri: Dubravka Ugrešić, Daša Drndić, Maja Hrgović, Mirjana Dugandžija, Julijana Matanović, Tea Tulić…

 

STRANE

Šta je, ili šta bi trebala biti, angažovana književnost?

 

SEJRANOVIĆ

Sve je angažovana književnost. Ovisi o čitatelju kako će to shvatiti. Neki mogu reći da pišem eskapistički, ali zar bijeg u neki drugi svijet, u mom slučaju svijet rijeke, prirode isto nije stvaran. Može poslužiti kao primjer da se može živjeti drugačije. U suradnji s prirodom.

 

STRANE

Vjerujete li u nadahnuće?

 

SEJRANOVIĆ

Naravno, bez nadahnuća nema ništa, ono je začeće. Ali bez rada nema isto nema ništa, rad je odrastanje. Treba vam i jedno i drugo.

 

STRANE

Ko su vam uzori?

 

SEJRANOVIĆ

Mnogi su utjecali na mene, mnogo sam čitao i čitam. To je jedna od stvari u kojima stvarno uživam. Ali evo Kamov, Andrić, Kiš, Krleža od naših; Hamsun, Henry Miller, Hamingway, Bukowski od stranih. Ali tu bih sada mogao navesti još  bar pedesetak imena. Sve utječe na čovjeka.

 

STRANE

Šta trenutno čitate?

 

SEJRANOVIĆ

Uvijek čitam nekoliko knjiga, neke dovršim, neke ne. Trenutno čitam  roman Sloboda Jonathana Franzena i knjigu Utopija Tomasa Mora (Thomas Morus).

 

 

podijeli ovaj tekst

od istog autora/ice:

Književni leksikon: Bojan Krivokapić
Književni leksikon: Bojan Krivokapić, razgovori

Autor: Književni leksikon

Književni leksikon: Emir Imamović Pirke
Književni leksikon: Emir Imamović Pirke, razgovori

Autor: Književni leksikon

Književni leksikon: Namik Kabil
Književni leksikon: Namik Kabil, razgovori

Autor: Književni leksikon

Književni leksikon: Slobodan Šnajder
Književni leksikon: Slobodan Šnajder, razgovori

Autor: Književni leksikon

© strane.ba, 2018.

design:  mela    coding:  Haris Hadžić