TO ŠTO SE NALAZI U AUTU
dvije boce vode
za dugo i žestoko popodne na krovu.
načeta kutija cigara, indijanskog korijena,
pakovana u najlonskoj kesi.
prepuna pepeljara koja podsjeća
da bi se cigare ipak jednom trebale baciti.
dvije knjige, poezije i proze
zadivene u vratima, zajedno s prašnjavim rukavicama
i motornim uljem.
sića od koje će Imany kupiti novu igračku.
Victoria’s secret ruž za usne moje žene, koji joj i ne treba.
(dođe kao da umačeš
uzrele jagode u šećer)
pozadi je odjeća, bijele hlače i crna košulja,
sa izvezenim marokanskim motivima, radi namaza.
Cipele, za svaki slučaj, ako ustreba gdje otići na kahvu,
u kupovinu ili bilo kud
gdje nas niko ne zna.
LJETO
Dane sam provodio na gradilištima.
Noću sam čitao.
Poeziju, uglavnom.
U obližnjem Starbucks cafeu
Ili u kancelariji
Između dvije molitve.
Čitao bih dok mi ne naumpadne cigara
Ili dok mi ne dojadi pisac
Ili dok se ne izgubim u (bes)mislu
Svega što je pjesnik htio reći.
Poslije fakulteta, kad sam dakle lutao besposlen
Često me vodila misao
Da ću, ako ikad budem fizički radnik
Na pauzama se odmarati uz knjigu.
Danas vidim, to je ipak i smiješno, i teško.
Barem dok šindra noći ne prekrije
Krovove dotrajalih kuća.
